APLIKATIVNI SOFTVER

Sofver se dijeli na 2 velika područja:

1. sistemski softver
2. aplikativni softver

Sistemski softver se sastoji od programa nižeg reda koji interact s kompjuterom na osnovnom novou.

S druge strane, aplikativni softver se nalazi na vrhu sistemskog softvera jer ne može raditi bez operativnog sistema i uslužnih programa. Uključuje baze podataka, procesore teksta i proračunske tablice.

BAZA PODATAKA: Baza podataka je organizirani skup informacija ili podataka u kompjutorski čitljivom obliku. Tradicionlane baze podataka su organizirane u poljima, zapisima i fajlovima. Polje (filed) je jedna informacija, zapis (record) je set polja, a fajl (file) je kolekcija zapisa. Na primjer telefonski imenik je fajl koji sadrži zapise sastavljene od tri polja: imena, adrese i telefonskog broja.

Alternativni koncept baze podataka je poznat kao hipertekst. U ovakvom tipu baze podataka bilo koji objekt, bio to dio teksta, slike ili filma, može biti povezan s bilo kojim drugim objektom. Koristan je za organiziranje velikog broja bitno različitih informacija, ali nije dizajniran za numeričku analizu.

Kako bi se pristupilo informacijama u bazi podataka, potrebno je imati kolekciju programa koje omogućuju ulazak, organiziranje i selektiranje podataka iz baze. Ti programi su poznati pod nazivom database management system (DBMS).

PROCESOR TEKSTA: program koji omogućuje procesiranje tekstovnih funkcija.

PRORAČUNSKE TABLICE: tablice koje vrijednosti uređuju po redovima i stupcima. Svaka vrijednost ima definiranu vezu s ostalim vrijednostima. Ukoliko se izmjeni jedna vrijednost, potrebno je izmjeniti i ostale vrijednosti zbog njihove međusobne povezanosti.

Aplikativne proračunske tablice: su kompjuetrski programi koji omogućuju kreiranje i manipuliranje proračunskim tablicama na elektornički način. U ovom načinu svaka se vrijednost upisuje u ćeliju. Omogućeno je definiranje tipa podatka i način na koji različite ćelije ovise jedna o drugoj. Veze između ćelija se zovu formule, a imena ćelija se zovu oznake.

Mnoge proračunske tablice su multidimenzionalne što znači da se mogu povezivati jedne s drugima.

KOMUNIKACIJA: to je zapravo emisija podataka od jednog kompjutera do drugog. Primjer su modemi, kablovi I ostali komunikacijski uređaji. Komunikacijski softver uključuje programe koji omogućuju prijenos podataka.

Aplikativni softver je dio kompjuterskog softvera koji sadrži mogućnosti direktnog i temeljitog obavljanja zadataka.

Zapravo se radi o kontrastu sa sistemskim softverom koji uključuje i integrira mnoge mogućnosti kompjutera, ali se one ne odnose direktno na performanse zadataka koje doprinose krajnjem korisniku. U tom kontekstu izraz aplikacija označava i aplikativni softver i njegovu implementaciju.

Tipični primjeri aplikativnog softvera su tekst procesor, proračunska tablica i media player.

Neke aplikacije se nalaze u paketu i primjeri toga su Microsoft Office i OpenOffice.org koji sadrže već navedene primjere aplikativnog softvera. Odvojene aplikacije u tim aplikativnim nastavcima obično imaju korisničko sučelje koje korisniku olakšava učenje kako koristiti pojedinu aplikaciju i u krajnjoj liniji olakšava i samo korištenje. Često takve aplikacije imaju mogućnost i povezivanja s ostalim tako da koristi korisniku. Tako se na primjer, proračunska tablica može umetnuti u dokument napravljen u word processoru, iako je napravljena u drugoj aplikaciji.

Korisnički napisan softver sadrži sisteme prilagođene specifičnim potrebama korisnika. Takav softver uključuje obrasce proračunskih tablica, znanstvene simulacije, grafičke i anomatorske datoteke itd. Čak su i filteri elektronske pošte jedan tip korisničkog softvera. Sami korisnici kreiraju taj softver i zatim ga često nadgledaju s ciljem dobivanja informacije o važnosti kreiranog softvera.

Nije moguće točno identificiranje softverskog sistema kao što je operativni sistem i aplikativni softver i često je to predmet rasprave. Primjer toga je i suđenje Microsoftu u SAD-u gdje je jedan od predmeta rasprave bilo i pitanje je li Internet Explorer web browser dio operativnog sistema Windowsa ili je to poseban dio aplikativnog softvera.

U kompjuterskoj znanosti, aplikacija je kompjuterski program dizajniran za pomoć korisnicima u nekom njihovom određenom poslu. Iz toga slijedi da se aplikacija razlikuje od operativnog sistema (koji pokreće kompjuter), uslužnog programa (koji je zadužen za održavanje sitnih poslova) i programskog jezika (pomoću kojeg su kreirani kompjuterski programi). Ovisno o poslu za koje je dizajnirana, aplikacija može manipulirati tekstom, brojevima, grafikom ili kombinacijom ta tri elemneta. Neki aplikativni paketi nude značajnu računalnu snagu fokusirajući se na jedan zadatak, kao što je procesiranje teksta. Ostali, koji se nazivaju integriranim softverom, nude nešto manju snagu, ali uključuju više aplikacija, kao što su procesiranje teksta, računalne tablice i baze podataka.

Postoje različiti tipovi aplikativnog softvera:

• Enterprise software koristan u organiziranju procesa i protoka podatka. Uglavnom se koristi u velikim okruženjima kao što su finacije, odnosi s javnošću, nabava itd. Infrastrukutra ovog softvera uključuje baze podataka, elektornsku poštu, rad u mreži itd
• Information worker software koristan za pojedinačnog korisnika za kreiranje i upravljanje informacijama. Uglavnom se koristi kod individualnih projekata u pojedinim odjelima što ga razlikuje od prethodnog aplikativnog softvera. Primjeri ovog softvera su: upravljanje vremenom, upravljanje resursima, alati za dokumente itd.
• Content access software je softver koji se primarno koristi za uvid u informacijski sadržaj bez uređivanja, ali može uključivati i informcijski sadržaj koji omogućuje uređivanje. Primjeri: Media Player, pretraživač interneta, igre itd.)
• Educational software je povezan s Mediom Entertainment Softverom, ali ima posebne zahtjeve za isporučivanje evaluacija i praćenje progresa kroz materijale. Ono što je značajno kod ovog sofvera je njegova mogućnost surađivanja s ostalim sofverima.
• Grafics sofware: omogućuje prikazivanje i manipulaciju slikama. Mnogi aplikativni softveri uključuju grafičke komponente. Za takve programe se kaže da su podrška grafici. Na primjer, određeni word processor podržava grafiku jer omogućuju crtanje ili umetanje slika. Slijedeći programi se također smatraju grafičkim aplikacijama:

 programi za crtanje (paint programs) :omogućuju ručno kreiranje crteža.

 ilustrativni programi I programi za dizajniranje (illustration/design programs): podržavaju više sadržaja od programa za slikanja, osobito u području crtanja sa zakrivljenim linijama..

 presentation graphics software: omogućuju kreiranje grafičkih prikaza u obliku stupaca, krugova Itd.

 animacijski softver (animation software): omogućuje poredak serije slika kako bi se simulirao pokret.

 CAD software: koristan arhitektima i inženjerima za dizajniranje.

 desktop publishing : omogućuje potpun set procesiranja teksta kao i kontrolu nad mjestom teksta i grafikom kako bi se mogle kreirati knjige, letci i ostali tipovi dokumenata

• Simulation software je kompjuterski softver za simulaciju fizičkih i apstraktnih sistema u svrhu istraživanja, zabave ili nekog drugog razloga.
• Music software omogućuje kreiranje digitalnih zvukova i glazbenih zapisa putem:
1. Audio editing software
2. CD ripper software
3. Audio encoding software
4. Ear training software
5. Notation software
6. Computer-aided music software
7. MIDI sequencing software
• Media development software se uglavnom koristi u komercijalne i edukativne svrhe.
• Video editing and DVD authoring software omogućuje paket alata za:
1. Transfer video slike sa kamera na kompjuter
2. Izrezivanje neželjenih slika
3. Grupiranje video segmenata
4. Dodavanje specijalnih vizualnih efekata
5. Dodavanje zvučnog zapisa
• Product engineering software koristi se za razvijanje hardverskih i softverskih proizvoda.
• Software suite ili application suite je kolekcija kompjuterskim programa, najčešće aplikativnog softvera i programskog softvera, koji su funkcijski povezani te često više-manje dijele zajedničko sučelje te imaju sposobnost da razmjenjuju podatke jedan s drugim. Najčešći tipovi software suit su:
1. office suit- koji se ponekad zove i office software suite ili productivity suit.,
2. internet suit je internetski povezan softver suit, on najčešće uključuje web brovser, e-mail klijenta, HTML editor itd. i
3. grafički suit je namijenjen grafičkom radu, programi su obično u mogućnosti biti u interakciji jedni s drugima na višoj razini nego što to obično dopušta operativni sistem.
• Entertainment software se koristi u zabavne svrhe, kao što mu i sam naziv govori. Uključuje razne igre od kojih neke mogu biti i edukativne jer razvijaju logičko razmišljanje i kombinatoriku. To je ujedno i najpopularniji tip aplikativnog softvera jer uključuje igre koje sadrže:
1. akciju
2. avanturu
3. strategiju
4. sport
5. slagalice
6. simulaciju

· “Number crunching” software omogućuje strukturiranu okolinu posvećenu određenom broju “usitnjenih” zadataka. Uključuje:

1. matematički model softvera
2. softver za upravljanje novcem
3. softver za osobne financije

4. softver za porez

• Document production software omogućuje skladanje, uređivanje, dizajniranje, printanje i elektroničko objavljivanje podataka. Može uključivati:
1. spelling checker
2. rječnik
3. grammar checker
4. element koji analizira razinu čitanja
5. element koji traži i nadomješćuje

Dodatne mogućnosti tekstovnog procesora su:

- automatsko generiranje tablica prema sadržaju i indeksu

- broj i pozicija fusnota

- omogućuje okvire za dokumenet

• Business software je svaki softverski program koji pomaže u poslovanju i povećava produktivnost i mjerenje te produktivnosti. korištenja u poslovanju poduzeća i može biti kategoriziran prema malim, srednjim i velikim matricama:

1. malo poslovno tržište se sastoji od računovodstvenog softvera i Microsoft Office-a i OpenOffice-a.org
2. Srednje veliko sadrži računovodstvo, odnose s javnošću, ljudske resurse, nabavu i ostale
3. posljednji segment pokriva poduzetničku razinu softverskih aplikacija kao što su upravljanje poslovnim procesima, životni vijek proizvoda itd.

Tehnologije koje su prije postojale samo u istorazinskim softverskim aplikacijama, kao što su Kazaa i Napster, počele su s uvođenje poslovnih aplikcija. JXTA je otvorena platforma koja omogućuje kreiranje jezično neutralnih aplikacija.

Zaključak

Aplikativni softver danas ima izuzetno značajno mjesto ne samo u poslovanju poduzeća, već i za privatne svrhe raznih korisnika. Zbog jednostanosti korištenja i opcija koje pruža, aplikativni softver je prilagođen različitim dobnim skupinama i različitim grupama ljudi. Obuhvaća jednostavne funkcije, ali također i razne složene operacije koje su veoma korisne i u poslovnom i privatnom životu.

Aplikativni softver se može kupiti na tržištu kao gotov, ili se koristiti adekvatnim softverom u javnom vlasništvu, a može se i naručiti njegova izrada ili ga se samostalno izraditi. Zbog ovakve dostupnosti, njegova primjena je široko rasprostranjena, a količina gotovog softvera na tržištu raste geometrijskom progresijom. Omogućuje razne funkcije s nekoliko različitih područja kao što su statistika, edukacija, grafika, dizajniranje, tehnika itd., pa stoga ne čudi da aplikativni softver uslužuje široku lepezu ljudi različitih zanimanja i potreba. Takvi specijalizirani programi pomažu ljudima u svim strukama da svoj posao obavljaju efikasnije i brže.

Jedan od najpopularnijih je svakako softver za igru koji nije prisutan samo kod mlađe generacije, već objedinjuje razne dobne skupine. Također su bitni za naglasiti i antivirusni softveri koji su nužni u današnje vrijeme veoma napredne informatike. Kod antivirusnih softvera potrebno je spomenuti i backup softver za zaštitu podataka i programa koji je najpotrebniji poduzećima koji svakodnevno imaju protok i pohranu veoma važnih informacija za svoje poslovanje. Informacijska tehnologija se izuzetno dinamično razvija što, pored potrebe da taj razvoj prati odgovarajući sistemski softver, utječe na to da aplikativni softver bude sve kvalitetniji i bliži krajnjem korisniku i da se time krug korisnika računala sve više širi.